Poređenje TENS-a (transkutane električne nervne stimulacije) i EMS-a (električne mišićne stimulacije), s naglaskom na njihove mehanizme, primjenu i kliničke implikacije.
1. Definicije i ciljevi:
DESETKE:
Definicija: TENS uključuje primjenu niskonaponskih električnih struja na kožu putem elektroda, prvenstveno za ublažavanje boli.
Cilj: Njegov glavni cilj je ublažavanje akutne i hronične boli stimulacijom senzornih živaca, čime se modulira percepcija boli i potiče oslobađanje endogenih opioida.
Hitna medicinska pomoć:
Definicija: EMS se odnosi na primjenu električnih impulsa na mišićne grupe, što uzrokuje nevoljne kontrakcije.
Cilj: Primarni cilj je poboljšanje mišićne funkcije, povećanje snage, sprječavanje atrofije i podsticanje rehabilitacije nakon povrede ili operacije.
2. Mehanizmi djelovanja
DESETKE:
Teorija kontrole vrata: TENS prvenstveno funkcioniše prema teoriji kontrole vrata, gdje stimulacija velikih A-beta vlakana inhibira prenos signala bola koje prenose mala C vlakna do centralnog nervnog sistema.
Oslobađanje endorfina: Niskofrekventni TENS (1-10 Hz) može stimulirati oslobađanje endorfina i enkefalina, koji se vežu za opioidne receptore u mozgu, proizvodeći analgetske efekte.
Promjena praga boli: Stimulacija može promijeniti pragove percepcije boli, omogućavajući pojedincima da osjete manje boli.
Hitna medicinska pomoć:
Aktivacija motornih neurona: EMS direktno aktivira motorne neurone, što dovodi do regrutacije i kontrakcije mišićnih vlakana. Kontrakcije mogu biti voljne ili nevoljne, ovisno o postavljenim parametrima.
Vrsta mišićne kontrakcije: EMS može izazvati i izotoničke kontrakcije (skraćivanje mišićnih vlakana) i izometrijske kontrakcije (napetost mišića bez pokreta), ovisno o primjeni.
Povećan protok krvi i oporavak: Kontrakcije poboljšavaju lokalnu cirkulaciju, što može pomoći u uklanjanju metaboličkog otpada i opskrbi hranjivim tvarima, čime se potiče oporavak i popravak mišića.
3. Postavke parametara
DESETKE:
Frekvencija: Tipično se kreće od 1 Hz do 150 Hz. Niže frekvencije (1-10 Hz) su efikasne za endogeno oslobađanje opioida, dok više frekvencije (80-100 Hz) mogu pružiti brže ublažavanje boli.
Širina impulsa: Varira od 50 do 400 mikrosekundi; šire širine impulsa mogu stimulirati dublje slojeve tkiva.
Modulacija: TENS uređaji često imaju postavke za modulaciju impulsa kako bi se spriječila akomodacija, osiguravajući kontinuiranu efikasnost.
Hitna medicinska pomoć:
Frekvencija: Obično se podešava između 1 Hz i 100 Hz. Frekvencije između 20 Hz i 50 Hz su uobičajene za trening mišića, dok više frekvencije mogu izazvati brzi umor.
Širina impulsa: Obično se kreće od 200 do 400 mikrosekundi kako bi se osigurala efikasna aktivacija mišićnih vlakana.
Radni ciklus: EMS uređaji često koriste različite radne cikluse kako bi optimizirali kontrakciju mišića i faze oporavka (npr. 10 sekundi uključeno, 15 sekundi isključeno).
4. Kliničke primjene
DESETKE:
Upravljanje bolom: Široko se koristi za stanja kao što su hronični bol u donjem dijelu leđa, osteoartritis, neuropatski bol i dismenoreja.
Postoperativna bol: Može se koristiti za smanjenje ovisnosti o farmakološkim analgeticima nakon hirurških zahvata.
Fiziološki efekti: Može smanjiti napetost mišića, poboljšati pokretljivost i poboljšati ukupnu udobnost pacijenta.
Hitna medicinska pomoć:
Rehabilitacija: Koristi se u fizikalnoj terapiji za pacijente koji se oporavljaju od operacija ili povreda kako bi se održala mišićna masa i funkcija.
Trening snage: Koristi se u sportskoj medicini za poboljšanje snage i izdržljivosti kod sportista, često u kombinaciji s tradicionalnim metodama treninga.
Upravljanje spasticitetom: Može pomoći u upravljanju spasticitetom kod neuroloških stanja podsticanjem opuštanja mišića i smanjenjem nevoljnih kontrakcija.
5. Postavljanje i konfiguracija elektroda
Postavljanje TENS elektroda:
Elektrode se strateški postavljaju preko ili oko bolnih područja, s konfiguracijama koje često prate obrasce dermatoma ili okidačke tačke kako bi se optimiziralo ublažavanje bola.
Postavljanje elektroda za hitnu medicinsku pomoć:
Elektrode se postavljaju preko specifičnih mišićnih grupa, osiguravajući da je cijeli mišićni trbuh pokriven kako bi se postigle efikasne kontrakcije.
6. Sigurnost i kontraindikacije
Sigurnost TENS-a:
Generalno bezbedno za većinu populacija; međutim, savetuje se oprez kod osoba sa određenim stanjima kao što su pacemakeri, kožne lezije ili stanja koja smanjuju osetljivost.
Neželjeni efekti su obično minimalni, uključujući iritaciju kože ili nelagodu na mjestima gdje se postavljaju elektrode.
Sigurnost u hitnoj medicinskoj službi:
Iako je generalno sigurna, EMS treba koristiti s oprezom kod pacijenata s neuromuskularnim poremećajima, trudnoćom ili određenim kardiovaskularnim stanjima.
Rizici uključuju bol u mišićima, iritaciju kože i, u rijetkim slučajevima, rabdomiolizu ako se nepravilno koristi.
Zaključak:
Ukratko, TENS i EMS su vrijedne elektroterapijske metode, svaka sa različitim mehanizmima, primjenama i terapijskim ishodima. TENS se prvenstveno fokusira na ublažavanje boli putem stimulacije senzornih živaca, dok se EMS koristi za aktivaciju i rehabilitaciju mišića.
Vrijeme objave: 06.12.2024.
